O bridžu

Da li znate šta je BRIDŽ?

Smatra se da je bridž najlucidnija i najinteresantnija igra koju je ljudski um izmislio.
Ljepotu ove igre teško je opisati, jednostavno treba je naučiti. Vjerujte, iz temelja će promijeniti vaš život, učiniće ga ljepšim i interesantnijim.
Na vama je da odlučite koliko ćete naučiti, napredovati i koje su vaše želje - želite li igrati bridž kao zabavu ili želite postati takmičar u ovom sportu.

Korisni društveni fenomen

Mnogi će postaviti pitanje u čemu to bridž donosi društvenu korist?
Odgovor treba tražiti u činjenici da bridž nije samo igra i razonoda, što je, istini za volju, u nastajanju i bilo tačno, već je priznat kao sport duha i inteligencije. Međutim, to nije sve, jer podaci pokazuju da se poslije preporuke UNESCO-a (Ujedinjene nacije za prosvjetu, nauku i kulturu) u mnogim zemljama bridž uvodi kao korisni podagoški sadržaj u svim obrazovnim ustanovama, od osnovnih škola do univerziteta!
BRIDŽ je poseban društveni fenomen! Ovakav zaključak je moguć ako se zna da u svijetu danas ima oko 200 miliona strasnih igrača ove intelektualne igre.

Društveni imidž

Na početku svog nastajanja (preko Visk-a i Vist-a) bridž je isključivo bio namjenjen razonodi, ali i stvaranju imidža visokog društvenoag sloja. Takav status bridž je zadržao i početkom XX veka.
Mora se razbiti fama da je bridž staleška igra aristokrata i diplomata, što je u početku i bilo tačno, već da je to danas preokupacija miliona mladih ljudi širom sveta, uključenih u takmičenja svih nivoa, od prvenstava klubova, gradova, zemalja, kontinenata do svjetskih prvenstava I olimpijada.
To što se mnoge poznate, bogate i slavne ličnosti upinju da se pročuju i kao vrhunski bridžisti, proizvod je njihove želje da nađu sebi mjesto u svjetski priznatoj "klasi mislećih". Warren Buffett, Bill Gates, John Wayne, Dwight Eisenhower, Deng Xiao Ping, Omar Sharif su samo neki od promotera bridža.

Intelektualno nadmetanje

Intelektualno nadmetanje u bridžu ogleda se u činjenici da pobjedu odnosi onaj par igrača koji je najuspješnije riješio postavljene probleme za zelenim stolom, koji su materijalizovani posredstvom raspodjele karata. To praktično znači da iste probleme rješava jedna grupa učesnika, pa je pobjednik onaj par koji je najuspješnije riješio postavljene zadatke. Praktično neograničen broj kombinacija podjeljenih karata, uslovljava i veoma česte greške i najboljih igrača, pa se pobjednički par može definisati kao onaj koji je napravio najmanje pogrešnih poteza.
Koliko je jedna podjela karata u bridžu originalnost za sebe potvrdili su matematičari, izračunavši da je potrebno odigrati 635.013.599.600 podjela, ne bi li samo jedan igrač dobio iste karte! Ako se zna, da za odigravanje jedne podjele uobičajeno vrijeme iznosi oko 10 minuta, onda bi trebalo igrati oko 10 miliona godina po deset časova dnevno, da bi jedan igrač dobio iste karte!
U poređenju sa šahom kao individualnom intelektualnom igrom, to bi bilo kao kada su svi parovi takmičara dobili da rješavaju tridesetak šahovskih problema u određenom vremenskom roku, pa je pobjednik onaj koji ima najviše tačnih rešenja.

Olimpijski sport

Bridž kao intelektualno nadmetanje u potpunosti zadovoljava kriterijume pravog sportskog takmičenja.
Ustanovljenjem svjetskih prvenstava bridž je stekao status sportskog takmičenja.
Prva borba za titulu svjetskog prvaka održana je 1935. godine, kada je reprezentacija Sjedinjenih Američkih država pobijedila Francusku, u meču od 300 podjela. Kada smo već upotrebili izraz "meč", to bi bilo kao intelektualni boks-meč u 300 rundi, odnosno nadmetanje u rješavanju 300 šahovskih problema.
Od 1932. godine, godine redovno se održavaju Evropska prvenstva, a od 1960. godine i Bridž olimpijade, po istom principu kao što su i Šahovske olimpijade. 2008. godine održana je prva olimpijada misaonih igara u Pekingu, a sljedeća je 2012. godine u Londonu gdje se održavaju 30. ljetne olimpijske igre.
Međunarodni olimpijski komitet je prihvatio novu kategoriju sportskog nadmetanja: mentalni sport. Od 1995. godine bridž je član MOK i međunarodne porodice olimijskih sportova, a od 1999. godine WBF (World Bridge Federation) je član internacionalne federacije olimpijskih sportova. Bridž je podnio zahtjev za članstvo na zimskim olimpijskim igrama prije nego na ljetnim iz više razloga:

- Bridž je vezan za zimska odmarališta u svijetu jer se tamo održavaju turniri i pripreme,
- Bridž se igra u zatvorenom prostoru, tako da ne treba dodatna infrastuktura za održavanje turnira,
- Bridž će popunjavati vrijeme popodne između snježnih sportova koji se održavaju ujutru i sportova na ledu koji se održavaju naveče,
- Razlika u veličini između ljetnjih i zimskih olimpijskih igara bi bila značajno manja kada bi bridž i šah bili dodati zimskim olimpijskim igrama. Bridž i šah su sportovi koji su više za takmičare nego za gledaoce.

Ako se već hoće neko poređenje sa ostalim sportskim takmičenjima, bridž podsjeća na teniski meč između parova (muških, ženskih, mešovitih, juniorskih i seniorskih), gdje uigranost pojedinog para ima prednost nad pojedinačnim kvalitetima protivnika. U toku priprema vrhunskih takmičara u bilo kom ekipnom sportu, bridž može da posluži kao izvanredna dodatna aktivnost za razvijanje moralno-voljnih osobina i odgovornosti za saradnju u timskoj igri.